CB Login



Natculni svet

nadculni-svet.jpg

U pripremi


Knjiga će sadržavati
desetostruko više
tumačenja snova
nego na sajtu.

U knjizi su obuhvaćena
sledeća poglavlja:
Sanovnik,
Filozofija snova,
Česti snovi,
Natčulni svetovi,
Lucidno sanjanje,
Dnevnik snova,
Svesnost o snovima,
Eterička proekcija,
Astralna projekcija,
Mentalna proekcija,
Faze Sna, itd.


Google pretraga:
Custom Search

CB Workflows

Poslednji komentari

Čovek i natčulni svetovi
Indeks članka
Čovek i natčulni svetovi
Strana 2
Strana 3
Strana 4
Sve strane


večnost!" Onda čovek počne da oseća kako je telesna priroda napuštena od strane duševnog elementa. Konačno dolazi trzaj, kada se  utone u san. Za ovaj dožlivljaj nije potrebno biti  vidovit, nego delićem svesti držati pažnju na procesima koji se odigravaju u polubudnom stanju pred spavanje.

Bitno je shvatiti da naši impulsi volje rade pre no što zaspimo, i mi osećamo kako nas oni oplođuju. Osećamo neverovatno oživljavanje. U odnosu na same emocije, moramo da kažemo da su voljni impulsi nešto još bliže vezano sa našom individualnošću nego obično mišljenje. "Ovo nije nešto što samo ostaje sa nama za vreme sna, već je nešto što postaje ojačavajući, oživljavajući život unutar nas". Voljni impulsi su mnogo intimnije povezani sa našim životom nego naše emocije, i onaj koji često posmatra trenutak ulaženja u san oseća u ovom trenutku da, ako ne može da pogleda nazad na neke dobre impulse volje u toku dana, da je onda nešto od onoga što ulazi u stanje sna ubijeno unutar njega. Drugim rečima, voljni impulsi su povezani sa zdravljem i bolestima, sa životnom silom unutar nas.

Misli ne mogu biti viđene. Mi vidimo ružu najpre kroz običnu fizičku percepciju, ali kada se posmatrač okrene i ode, slika objekta ostaje unutar njega. On ne vidi objekat ali može da formira mentalnu sliku objekta. Zapravo, već sam naš misaoni život je nešto natčulno. Potpuno natčulne su naše emocije, a naši voljni impulsi, iako se preobraćaju u akcije, nisu ništa manje natčulni. Sasvim je jasno da je naš misaoni život koji nije prožet impulsima volje najmanje povezan sa nama samima. Ono što zovemo impulsima volje je najintimnije povezano sa našim postojanjem.


Kada se probudimo mi se sećamo svojih koncepata dok je sa  našim emocijama situacija drugačija, one su veoma intimno ujedinjene sa nama. Ako smo otišli u krevet sa raspoloženjem žalosti, sledećeg jutra nakon buđenja ćemo videti da smo se probudili sa osećanjem tupoće - ili nešto slično tome. Ako smo osećali žalost, mi ovo osećamo sledećeg jutra u našem telu kao slabost, letargiju, tupost. Radost, sa druge strane, osećamo kao snagu i uzdizanje duha. U ovom slučaju emocija, mi ne moramo najpre da se setimo emocija i da razmišljamo o njima, mi ih osećamo u svom telu.

 

Ove tri komponente duše su različite jedna od druge. Opravdana je tvrdnja da nas naše misli koje su natčulne, dovode u vezu sa natčulnim svetom, naše emocije sa jednim drugim natčulnim svetom, a naši voljni impulsi sa još jednim natčulnim svetom koji je još bliže vezan sa našim istinskim bićem. Kada gledamo spoljašnjim čulima, možemo videti sve što je u fizičkom svetu. Naš svet koncepata, naš misaoni život je u vezi sa astralnim svetom. Naše emocije nas dovode u vezu sa onim što zovemo Nebeskim svetom. A naši moralni impulsi nas dovode u vezu sa višim nebeskim svetom. Mi stojimo u vezu sa tri sveta kroz impulse mišljenja, osećanja i volje.